Corruption risks and corruption in health care remain a global problem to which Bosnia and Herzegovina (BiH) is not immune. It is similar all around the world, which is why we exposed the problem of corruption in health care in this article. Desk research and a literature review indicated that four forms of corruption and corruption risks prevail in health care. These are corruption and corruption risks arising from cooperation with manufacturers/distributors of medicines and medical devices, corruption and corruption risks in the field of public procurement, corruption and corruption risks in the intertwining of public and private practices, and corruption and corruption risks relating to waiting lists. There is a high probability that systemic corruption is present in the health care system. To limit corruption and corruption risks, the most effective approaches are to increase the transparency of the health system and hold key actors accountable; a centralized public procurement system must be implemented as well as proper waiting line management. In the end, some solutions are proposed.
The World Medical Association. 2015. https://www.ceom-ecmo.eu/en/world-medical-association-ethics-manual-37.
García PJ. Korupcija u globalnom zdravstvu: javna tajna. The Lancet 2019;394(10214):2119–2124.
Hussmann K. Rješavanje problema korupcije u zdravstvenom sektoru: Osiguravanje jednakog pristupa zdravstvenoj zaštiti za sve. u4 Resursni centar za borbu protiv korupcije; 2011. Available from: https://www.u4.no/publications/addressing-corruption-in-the-health-sector-securing-equitable-access-to-health-care-for-everyone.pdf
Savedoff WD, Hussmann K. Zašto su zdravstveni sistemi skloni korupciji? In: Globalni izvještaj o korupciji 2006. Pluton Press; 2006. pp. 4–16. Available from: https://images.transparencycdn.org/images/2006_GCR_HealthSector_EN.pdf
Evropska komisija – Generalni direktorat za unutrašnje poslove. Studija o korupciji u zdravstvenom sektoru. Ured za publikacije; 2013. Available from: https://data.europa.eu/doi/10.2837/58154.
Slak B, Loknar M, Behram A, et al. Korupcija in (slovensko) zdravstvo. 1. izd. Maribor: Univerza v Mariboru, Univerzitetna založba; Ljubljana: Univerza v Mariboru, Fakulteta za varnostne vede; 2023; 1 spletni vir (1 datoteka PDF (III, 158 str.)).
Timofejev Y, Jakovljević M. Uredništvo: Prevara i korupcija u zdravstvu. Frontiers in Public Health 2022;10:921254.
Vian T. Korupcija i posljedice po javno zdravlje. In: Međunarodna enciklopedija javnog zdravlja. Elsevier 2008; pp. 26–33.
Dimant E, Tosato G. Uzroci i posljedice korupcije: čemu su nas naučila empirijska istraživanja u protekloj deceniji? Istraživanje. J Econ Surv 2018;32(2):335–356.
Lambsdorff J, Schulze G. Šta možemo znati o korupciji? Vrlo kratka istorija istraživanja korupcije i lista onoga čemu treba da težimo. Jahrbuecher fuer Nationaloekonomie und Statistik 2015;235(2):100–114.
Rose-Ackerman S, Palifka BJ. Korupcija i vlast: uzroci, posljedice i reforma (Drugo izdanje). Cambridge University Press; 2016.
Rodwin MA. Sukobi interesa, institucionalna korupcija i farmacija: agenda za reformu. Časopis za pravo, medicinu i etiku 2012;40(3):511–522.
Rodwin MA. Institucionalna korupcija i farmaceutska politika. Časopis za pravo, medicinu i etiku 2013;41(3):544–552.
Sommersguter-Reichmann M, Stepan A. Mehanizmi plaćanja bolničkih ljekara u Austriji: da li oni omogućavaju pristup institucionalnoj korupciji? Pregled zdravstvene ekonomije 2017;7(1):br. člana 11. DOI: 10.1186/s13561-017-0148-4
Sommersguter-Reichmann M, Wild C, Stepan A, et al. Individualna i institucionalna korupcija u evropskom i američkom zdravstvu: pregled i veza različitih tipologija korupcije. Primijenjena zdravstvena ekonomija i zdravstvena politika 2018;16(3):289–302.
European Healthcare Fraud and Corruption Network (EHFCN). EHFCN: Pregled. [Internet]. 2017. Available from: https://www.ehfcn.org/wp-content/uploads/2020/06/EHFCN-Corporate-Flyer_EN_Online-New.pdf.
Goel RK. Jesu li zdravstvene prevare zarazne? Empirijski dokazi o zarazi u zdravstvenim prijevarama. Ekonomija upravljanja i odlučivanja 2021;42(1):198–208.
European Commission - General Directorate for Internal Affairs. A study on corruption in the health sector. Publications Office 2013. DOi: 10.2837/58154
Chattopadhyay S. Korupcija u zdravstvu i medicini: Zašto bi ljekari i bioetičari trebali brinuti i šta bi trebali učiniti. Indijski časopis medicinske etike 2013;10(3):153–159.
Ferenčina J, Kozorog N. Neki aspekti iskustva korupcije u slovenačkom zdravstvu. Medicinski fakultet 2009. Available from: https://dk.um.si/Dokument.php?id=23601.
Ozaki A, Saito H, Senoo Y, et al. Pregled i transparentnost neistraživačkih plaćanja zdravstvenim organizacijama i zdravstvenim radnicima iz farmaceutskih kompanija u Japanu: Analiza podataka o plaćanjima u 2016. Health Policy 2020;124(7):727-735.
Austad KE, Avorn J, Kesselheim AS. Izloženost studenata medicine i stavovi o farmaceutskoj industriji: sistematski pregled. PLoS Medicine 2011;8(5):e1001037.
Lewis M. Neformalna zdravstvena plaćanja u centralnoj i istočnoj Evropi i bivšem Sovjetskom Savezu: pitanja, trendovi i implikacije politike. In: E. Mossialos, A. Dixon, J. Figuera, J. Kutzin (Urednici), Finansiranje zdravstvene zaštite: opcije za Evropu. Open University Press; 2002; pp. 184–205. Available from: https://www.euro.who.int/__data/assets/pdf_file/0003/98310/E74485.pdf.
Naher N, Hoque R, Hassan MS, et al. Uticaj korupcije i upravljanja u pružanju zdravstvenih usluga na prvoj liniji u javnom sektoru: pregled trenutnih i budućih izgleda u zemljama sa niskim i srednjim dohotkom južne i jugoistočne Azije. BMC javno zdravstvo 2020;20(1):br. člana 880. DOI: 10.1186/s12889-020-08975-0
Prevolnik Rupel V, Simčić B, Turk E. Terminološki rečnik pojmova u sistemu zdravstvene zaštite. Ministarstvo zdravlja; 2014. Available from: https://www.kclj.si/dokumenti/Terminoloski_slovar_MZ.pdf.
Bion J, Antonelli M, Blanch Ll, et al. Bijela knjiga: izjava o sukobu interesa. Intenzivna medicina 2018;44(10):1657–1668.
Vian T. Borba protiv korupcije, transparentnost i odgovornost u zdravstvu: koncepti, okviri i pristupi. Globalna zdravstvena akcija 2020;13(sup1):1–24.
Drinovec J, Poredoš P. Etički aspekti saradnje lekara sa farmaceutskom industrijom. J Med 2001;70(9):465–468.
Wazana A. Ljekari i farmaceutska industrija: Da li je poklon ikada samo poklon? PEĆINA 2000;283(3):373–380.
Filippiadou M, Kouvelas D, Garyfallos G, et al. Izloženost marketingu farmaceutskih kompanija u Grčkoj: Interakcije i stavovi u nereguliranom okruženju za studente medicine. Anali medicine i hirurgije 2017;19:23–28.
Incaltarau C, Horodnić AV, Williams CC, et al. Institucionalne determinante neformalnih plaćanja za zdravstvene usluge: istraživačka analiza u 117 zemalja. Međunarodni časopis za istraživanje okoliša i javno zdravlje 2021;18(23):12421.
Svjetska zdravstvena organizacija (WHO). Integriranje fokusa na borbu protiv korupcije, transparentnost i odgovornost u procjenama zdravstvenih sistema. 2018. Available from: https://www.who.int/publications-detail-redirect/9789241515177.